Porezi i doprinosi
Porezi i doprinosi na autorske honorare bi morali biti stimulativni zbog napretka svakog drustva i u isto vreme realni. Teško je postići balans izmedju potreba državne administracije i realnog prihoda. Ponekad se prostim sabiranjem i povećavanjem obaveza ne dobija željeni rezultat jer tačno je da je 1+1=2, ali je isto tako tačno da onih 1 i sa njim +1 može i da nestane ako nema ko da plati.
Godine 2009. je donet krizni Zakon koji je ustrojio velike namete. Teškom borbom, uspelo se doći do nekog prelaznog rešenja. Uzimajući u obzir namete u okruženju, može se primetiti okom laika da je Srbija daleko najskuplja država u ovoj oblasti.Samo dva primera iz bivše Jugoslavije nam govore da smo na lošem putu: Slovenija +-22,65% i Hrvatska +-19,25% u odnosu na Srbiju +-33%. Svakako da postoje i još drastičnije razlike ako bi pogledali i neke zemlje EU, ali recimo da su oni daleko.
Postoji i jedan objektivan razlog u vidu plaćanja penzionog i zdravstvenog osiguranja u Srbiji po osnovu autorskih honorara, ali i kada bi oduzeli ove doprinose namet bi i dalje bio prilično veći kod nas.
Što se tiče penzionog osiguranja na autorski honorar trebalo bi dati za pravo ovoj opciji. Ipak, morala bi se uvesti i neka razgraničenja. U redu je da se plaća za nezaposlene koji na taj način stiču odredjena prava koja ostvaruju i oni u stalnom radnom odnosu. Postoji dobar razlog i za stalno zaposlene koji imaju dodatu vrednost na svoje penzije, ali plaćanje penzionih doprinosa za penzionere je potpuna otimačina od strane države. Naravno i penzioneri mogu da traže reviziju penzija, ali su stvarno retke osobe koje bi mogle ovo da iskoriste jer su to uglavno simbolični iznosi da bi se ostvario neki dobitak. Posebno treba imati u vidu procedure koje bi trebalo ispoštovati pri traženju tih revizija.
Zdravstveno osguranje je opet priča za sebe. Plaća se samo za nezaposlene i to bi moglo da bude sasvim OK. Problem je što je to napravljeno toliko uopšteno da dolazi do apsurda. Čovek koji plati na ime ovog doprinosa 100.000 dinara i čovek koji plati 100 dinara su potpuno izjednačeni u svojim pravima. Ako već ne postoji način (uvek postoji način) da se ovo raščlani onda bi morali da se uvedu i neki limiti. Postojeće rešenje podrazumeva čistu ~uravnilovku~, a znamo kako je to prošlo. Čista nepravda.
U ne tako regulisanim tržišnim uslovima, gde je siva ekonomija u svakoj pori, gde se otvaraju male radnje za pranje novca, sve je više prelaza na tu stranu i kod ljudi koji se bave čistim autorskim delima. Pitanje je: Ko će da plaća poreze i doprinose u tolikom iznosu ako postoje druga manje-više legalna rešenja koja su ipak dozvoljena od strane države.
Trebalo bi se upitati i koja količina novca odalazi u Hrvatsku, BIH i td..., a koje Srbija gubi jer postoji veliki broj autora koji otvaraju nerezidentne račune pri naplati svojih usluga iz inostranstva.
I neke strane kompanije zahtevaju od srpskih autora da prijave svoja potraživanja po osnovu autorskih honorara u neku susednu zemlju.
Po nekim proračunima smanjenje poreza i doprinosa na stopu od pre 2009. godine bi donelo višak prihoda budžetu Srbije. Mnogi autori više ne bi imali potrebe da se dovijaju, već bi svoje honorare uredno prijavljivali, a iz inostranstva bi novac normalno ulazio u našu zemlju.
Da je bilo sluha i da su slušali ljude koji se ovim poslom bave u tadašnjem Ministarstvu ne bi sabirali proste brojeve po sistemu: ako dodamo na jednu stranu još "100%" poreza - dobićemo toliko više. Sa "100%" povećanja se nekad izgubi sve, jer malo je onih koji su spremni da se odreknu svoje čiste i teško zaradjene dobiti u ime države ako postoji bilo kakav način da se to izbegne. Naš finansijski sistem, na veliku žalost, ima toliko rupa da uvek nešto možeš da provučeš da niko ne vidi.
Molimo one koji bi ovo trebalo da vode i da računaju - neka pristupe malo suptilnije problemu, pogledaju egzaktne podatke koje ćemo im rado ustupiti i neka na osnovu toga donesu bolja rešenja. Sve ovo pod uslovom da vole ovu zemlju i da znaju šta rade.
Onima koji su doneli sadašnja rešenja 2009. OPROSTI BOŽE NISU ZNALI ŠTA ČINE.

